petak, 27. studenoga 2009.

LITURGIJSKI LISTIĆ



BROJ 99. GOD. II. 29. STUDENI 2009.
PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA
Prvo čitanje:Jr 33,14-16

Drugo čitanje: 1 Sol 3,12-4,2
Evanđelje: Lk 21,25-28. 34-36


Došašće je već započelo. Već nam sam naziv govori da nam netko dolazi. Tko nam dolazi? Čekamo li mi još koga? Nadamo li se ikome? Iščekujemo li išta? Možda smo digli ruke od svega! Izgubili nadu. Razumijem vas! Lako ju je u ovako užasnom vremenu izgubiti. Pitate se možda, je li moguće u ovakvu vremenu susresti Boga? Zar Bog nije pobjegao iz ovako užasnog svijeta, iz ovog pakla? Sigurno nije! Ako je Bog u povijesti ikamo pobjegao, onda je pobjegao jedino k čovjeku. S nebeskih sretnih duhovnih visina zaputio se u našu ljudsku kaljužu. Došašće me upravo vraća u tu stvarnost. Bog iz ljubavi polazi na put muke, k čovjeku. Da se nije dogodio taj Božji izlazak, ne bi se dogodio ni izlazak izabranog naroda iz ropstva u slobodu, niti bi se dogodio ikada ljudski izlazak iz muke i smrti u život. Nikada mi ne bismo uspjeli prekoračiti provaliju smrti.
Što je dakle činiti da bi se Boga susrelo? Treba biti malen i ponajprije iskoraknuti iz sebe i reći mu: »Gospodine, dođi u moj dom, želim te, čekam te, moja su ti vrata otvorena!«
Ponedjeljak, 30. studeni
Andrija apostol
6,00 + Jaga i Ivan Žeger; + Marija Škarica;
+ Josip i Bara Ivinac
Utorak, 1. prosinac
Eligije
6,00 + Jela Slaćanin; + Ana Kralj;
+ Josip Požgaj
Srijeda,2. prosinac
Bibijana
6,00 + Franjo Bartolac i Zlatko Prstec;
+ Karlo Ban i Ana Trupković
Četvrtak,3. prosinac
Franjo Ksaverski
6,00 + Franjo, Željko, Darko Vušir;
+ Franjo Šepac i Franjo Fištrović;
+ Franjo Vidan
Petak,4. prosinac
Barbara
6,00 + Josip Pevac i 0b.; + Barica Kralj;
+ Franjo i Barbara Šturle; + obitelj Ivana Brezetić i ob. Mučnjak;
+ Josip i Marija Ivinac; + Franjo Gojšić
Subota, 5. prosinac
Dalmatin, Kristina
6,00 + Hrvoje Zebić; + Ivan Mikaš;
+ Marija Horvatić Šturle
Nedjelja, 6. prosinac
DRUGA NEDJELJA DOŠAŠĆA
6,00 + Andrija i Jelica Trupković; + Ivan i
Jela Drožđibob: + Josip Žunac i ob.;
+ Bara, Janko, Ana Banić; + Darko i
Nikola Horvat;+ Nikola, Ana Valentić
11,30 – POLDANJICA – PRO POPULO

ponedjeljak, 23. studenoga 2009.


Simbolika adventskog vijenca

Adventski vijenac čine dva temeljna simbola - krug i svijeće odnosno svijetlo. Krug ili prsten bez početka i kraja shvaća se kao simbol vječnosti i vjernosti. Adventski vijenac tumači se kao znak Božje vjernosti zadanim obećanjima.
Zimzeleno granje upućuje na život koji ne prestaje, na život vječni. Ove grane podsjećaju i na Isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao.
Svjetlo svijeća označava dolazeće svjetlo Isusa. Adventske svijeće, izvorno crvene i bijele boje upućuju na Isusovu žrtvu i pobjedu. Prema dugoj tradiciji na vijenac stavljale su se tri ljubičaste svijeće, znak pokore i obraćenja kao pripreme Isusova dolaska i jedna ružičasta, koja se palila kao izraz radosti zbog Isusova rođenja.
Postupno paljenje svijeća, znak je približavanja Božića.

subota, 21. studenoga 2009.

LITURGIJSKI LISTIĆ

BROJ 98. GOD. II.
22. STUDENI 2009.
KRIST KRALJ

Prvo čitanje: Dn 7,13-14

Drugo čitanje: Otk 1,5-8
Evanđelje: Iv 18,33b-37



Isus Krist, trajni lik Božji,
nije se kao plijena držao
svoje jednakosti s Bogom,
nego sam sebe "oplijeni"
uzevši lik sluge,
postavši ljudima sličan;
obličjem čovjeku nalik,
ponizi sam sebe,
poslušan do smrti,
smrti na križu.
Zato Bog njega preuzvisi
i darova mu ime,
ime nad svakim imenom,
da se na ime Isusovo
prigne svako koljeno
nebesnika, zemnika i podzemnika.
I svaki će jezik priznati:
"Isus Krist jest Gospodin!" –
na slavu Boga Oca.
Fil 2,6-11
Isus je Kralj vječnog i sveopćeg kraljevstva. Kraljevstva istine i života, kraljevstva svetosti i milosti, kraljevstva pravde, ljubavi i mira.
Svemogući vječni Bože, svome ljubljenom Sinu dao si svu vlast na nebu i na zemlji i postavio ga glavarom cijelom svijetu. Molimo, oslobodi sva stvorenja iz ropstva zla da tebi jedinome služe i tebe bez kraja slave.

Zborna molitva
Ponedjeljak, 23. studeni
Klement I. papa
Utorak, 24. studeni
Krizogon
7,00+ Ivan Horvatić i obitelj
Srijeda, 25. studeni
Katarina Aleksandrijska
18,00 + Marko i Slavica Vrane
Četvrtak, 26. studeni
Konrad
Petak,27. studeni
Maksim
7,oo+ Ivan i Jela Fištrović
Subota, 28. studeni
Jakov Markijski
7,00 + Janko, Josip, Jaga Cvetković;
+ Tomo Žafa; + Tomo Tominov
Nedjelja, 29. studeni
PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA
6,00 – MISA – ZORNICA
+ Dragutin Gojšić; + Katica Fudurić;
+ Andrija i Jela Banić; + Andrija
Trupković i ob.; + Andrija Marić i ob.;
+ Ivan Mučnjak – R 118; + Josip Šipuš
11,30 POLDANJICA – PRO POPULO

utorak, 17. studenoga 2009.

U SJEĆANJE NA VUKOVAR


                    Dobiti život svatko može

                   i lopov, i krvnik, i pjesnik,
                                 i sirota…


                     Al dati ga za obranu zemlje,
                     mogu samo veći od života.
                                                                    E. Kišević

subota, 14. studenoga 2009.

LITURGIJSKI LISTIĆ

BROJ 97. GOD. II 15. STUDENI 2009.
33. NEDJELJA KROZ GODINU
Prvo čitanje: Dn 12,1-3

Drugo čitanje: Heb 10,11-14.18
Evanđelje: Mk 13,24-32
Od smokve se naučite!
– veli Isus svojim učenicima
u današnjem evanđelju. I nama je
to poticaj da otvorenih očiju
prolazimo svijetom, uočavamo
znakove vremena i razborito,
s djelotvornom ljubavlju, odgovaramo na njih.
Zadnjih par dana postali su jako popularni izrazi: odricanje, suzdržavanje, žrtva… i još mnogi drugi, tome slični. Normalno sve je to u ova krizna vremena. Ali mene je jedna od tih riječi podsjetila na događaj koji se dogodio malo prije nove godine. Naime bile su pripreme za odlazak nekolicine mladih na doček nove godine u Zagreb. Naravno svi smo se tome veselili i željno iščekivali trenutak odlaska. Među njima je bio i moj jako dragi prijatelj Zlatko. Kada je došao tren za prijave, svi smo bez oklijevanja digli ruke i počeli već komentirati kako će nam divno biti. Svi su digli ruke osim Zlatka kojeg (činilo se) to nije previše zanimalo. Svi smo ga upitali: "pa zašto ne dižeš ruku», a on je rekao: «nova godina je u noći sa subote na nedjelju. I neću moći ići, jer imam obveze.» Svi smo zbunjeno gledali i s nevjericom pitali: «Pa kakve obveze? Pa nova godina je!»
Tada je samo rekao: «Imam prijatelja invalida. Svake nedjelje ga vodim na misu i natrag. Ako odem na novu godinu, nitko ga neće moći odvesti i propustit će nedjeljnu misu. Ja to ne mogu dopustiti.»
…odricanje…
od tog trena malo drugačije gledam na tu riječ.
Ponedjeljak, 16. studeni
Margareta Škotska
Utorak,17, studeni
Elizabeta Ugarska
7,00 + Josip Mučnjak
Srijeda,18. studeni 
Posveta bazilike svetog Petra
7,00 + Janko Fištrović
Četvrtak,19. studeni
Faust, Matilda
18,00 + Josip Nejak R-149
Petak,20. studeni
Edmund
18,00 + Slavica Šalić
Subota,21. studeni
Prikazanje BDM
18,00 + Josip Grdina;
+ Franjo, Marko, Jela Brezetić; Cecilija, Grga, Jela Brezetić
Nedjelja.22. studeni
KRIST KRALJ – Cecilija
8,30 + Janko i Bara Žunac;
+ Andrija, Ana, Elizabeta Ladić; za duše u čistilištu;
+ Jela Drožđibob; + Kata, Marija Novosel
11,30 – POLDANJICA – PRO POPULO

subota, 7. studenoga 2009.

LITURGIJSKI LISTIĆ

BROJ 96. GOD II. 8. STUDENI 2009.
32. NEDJELJA KROZ GODINU
Prvo čitanje: 1 Kr 17 , 10-16

Drugo čitanje: Heb 9, 24-28
Evanđelje: Mk 12, 38- 44
Prinosim svoj život kao kamen
i svoja djela prinosim Tebi
sve boli i patnje dajem Ti Bože
da od njih sazdaš Hram sebi
Nek u mom srcu vječno svjetlo
ugašeno do kraja nikad ne bude
i dok gori (il plamti il tinja)
k Tebi nek uvijek doziva ljude
Nek vrata srca budu otvorena
i zagrljaj da štiti od bura
po meni svakom daruj topline
u vrijeme samoće i teških ura
Učini me Hramom
beskrajni Bože
znakom prisutnosti svoje
što god zaišteš ja ću Ti dati
jer što god imam od Tebe to je
Obradovah se kad mi rekoše: "Hajdemo u Dom Gospodnji!"

Ponedjeljak,

9. studeni Posveta Lateranske bazilike
7,00 + Josip Požgaj
Utorak,
10. studeni Leon Veliki, papa
Srijeda,
11. studeni Martin, biskup iz Toura
18,00 + Cecilija i Nikola Rogolja
Četvrtak,
12. studeni Emilijan
Petak,
13. studeni Stanislav Kostka
7,00 + Josip Bartolac
Subota,
14. studeni NIKOLA TAVELIĆ
7,00 + Hrvoje Zebić
Nedjelja,
15. studeni 33. NEDJELJA KROZ GODINU
8,30 + Stjepan Grubić i Ivan Vojvoda;
+ Josip Vusak i obitelj; + Andrija Trupković i ob.
+ Darko i Nikola Horvat; + Nikola i AnaValentić;
+ Mato i Bara Milovac;
+ Ivan i Barbara Tursan, Ivan Mageš
11,30 POLDANJICA – PRO POPULO

četvrtak, 5. studenoga 2009.

Zanimljiv članak za razmišljanje o maloumnim Hrvatima i katolicima

Amerikanizacija i poganizacija svijeta preko noći vještica


Mislim da nije toliko problem u Haloweenu (koji je ipak u krajnjoj liniji bjelački običaj) koliko u našem provincijskom mentalitetu. Jer kako je nekada (za Austro-Ugarske) "društvena elita" smatrala da je "nobl" isključivo ako govori njemački i oponaša Beč, tako su danas samozvani "prosvijećeni" i "napredni" dijelovi društva, a najviše mladeži "in" samo ako prihvate svaku bjelosvjetsku (a to danas znači američku) novokomponiranu budalaštinu. Nekadašnje Beč, Pariz ili London su u očima tih ljudi zamijenili New York ili još žalosnije Los Angeles. I zato danas u našim gradovima možemo naći trgovine, butike i kafiće gdje ne piše nijedna riječ na hrvatskom, tvrtke su pune "CEO", "financinga", "consultinga" i sličnih priglupih izraza za koje imamo savršeno dobre hrvatske riječi. Ali nisu "in". Zato imamo u Zagrebu klub američkog nogometa "Zagreb Thunders" (a američki nogomet je opet znatno "svjetskiji" od npr. rugbyja (zato jer je američki misle oni). I zato Cibonina ekipa izgleda kao Nicksi sa ponekim zalutalim bijelcem, a Dinamo bi prije trebalo preseliti s druge strane Maksimirske ceste kako mu ekipa izgleda. Sve je to posljedica kompleksa pripadnika malog naroda koji bi silom htjeli biti dio "velikog svijeta". I Haloween, u osnovi keltski običaj, ne bi nikad bio prihvaćen da dolazi izravno iz Irske, a ne iz Amerike. Isto kao i St.Patrick's Day. Jer do jučer naša "zlatna mladež" nije bila baš sigurna na kojem se kontinentu nalaze ti Irci, a danas oblače zelene cilindre i u svojim šminkerskim kafićima cupkaju uz irsku glazbu (koju uzgred budi rečeno jako volim). I kao i sve američko ti su običaji krajnje iskomercijalizirani. I to je bit svega. Lova. Jer trgovci, mediji, pa i država (kroz poreze) jako dobro zarađuju na snobizmu tatinih sinčića i kćerkica. I zato potiču te, nama strane, običaje. Isto su tako potpuno ubili duh Božića i Uskrsa i sveli ih na potrošačke orgije bez ikakvog smisla i kriterija. Dakle, ako postoji zavjera, cilj joj nije nametanje "američke kulture" (dosta slabašan proizvod) nego ZARADA. A da bi se zaradilo potrebno je ljudima isprati mozak i pretvoriti ih iz ljudskih bića u tzv. "potrošače". I dobro im ide. Jedno od najopasnijh oružja u tom cilju su i kreditne kartice kojima se ljudima nameće praktično doživotni dug i ovisnost. Ali ni zabrane Haloweena i sl. nisu rješenje. Jer je zabranjeno voće najslađe. Ono što bi trebalo učiniti je samo obustava propagiranja. I ti bi se namernuti običaji ugasili sami od sebe. Kao i mnogi prije njih. Za vjeru naših ljude nisu toliko opasne proslave Noći vještica i Valentinovo, koliko konzumerizam, hedonistički materijalizam i bezdušna logika globaliziranog kapitala koji bi nama, a i cijeloj našoj zapadnoj kulturi mogli doći glave. I neće našu djecu pokvariti Coca-cola ili McPlastika, nego prezaposlenost, neimaština i frustriranost roditelja koji više nemaju vremena ni snage za pravilan odgoj djece jer dirinče "ko crnci" za nikakve plaće, pa mnogi moraju tražiti dodatni izvor zarade. Djeca su onda prepuštena ulici, televiziji i video igricama koji im u mozak usađuju naopake kriterije suvremenog kapitalizma. Pogledajmo samo primjer igara kao "Grand theft auto" ili "Mafia". Što dobrog dijete koje to igra može usvojiti. Ako tu bodove donosi ubojstvo policajca, zaštićenog svjedoka ili krađa auta. Takve su stvari puno opasnije od Haloweena. S druge strane ipak mislim da ne treba odbaciti baš sve što stigne iz Amerike. I rock'n'roll je američka izmišljotina, i jeans, PC i štošta drugo. Pa je meni puno draže društvo čovjeka koji sluša "Steppenwolf" nego Matu Bulića, da o srpskim cajkama ne govorim. Rap, hip-hop i slična sranja nisu problem sami po sebi. Jer crnačka glazba su i blues i jazz pa ih isto volimo čuti. Problem je kada ga izvode crni gangsteri koji otvoreno potiču kriminal, nasilje i narkomaniju. I tu bi država trebala uvesti neki oblik cenzure. Ali ne cenzuru tupavih činovnika koji nema pojma što ocjenjuje, nego ljudi koji bi mogli publici objasniti zašto to ne valja i ponuditi alternativu, a ne samo zabranjivati. Trebalo bi u stvari pronaći način afirmiranja i propagiranja istinskih vrijednosti, jer su ljudi puno podložniji propagandi nego zabranama. Pa zašto onda moć promidžbe ne iskoristiti već jednom u prave svrhe.

POBOŽNOST DEVET PRVIH PETAKA

Koncem XVII. stoljeća božanski je Spasitelj odabrao redovnicu Margaretu Alacoque (Alakok). Mnogo puta joj se sam ukazao i učio je kako treba štovati njegovo Presveto Srce, dao joj upute i zapovijed kako da proširi tu pobožnost. U jednome ukazanju Isus je rekao: »Moje Božansko Srce je tako puno ljubavi prema ljudima da nije više u stanju zadržati taj plamen. Pomozi mi da plamen moga Srca obasja sve ljude i dadne im potrebne milosti.«

Godine 1675. došlo je do važna ukazanja u kapeli Pohođenja. Margareta ugleda Isusa koji joj naloži neka se zauzme da se na petak nakon tijelovske osmine uvede blagdan Srca Isusova. Iako je bila izložena najvećim protivljenjima i okrivljavanjima, sa svim se žarom posvetila širenju pobožnosti u čast Srcu Isusovu.
Ljubav prema Presvetomu Srcu Isusovu, posve naravno, potiče i u našemu srcu želju i nastojanje da svoje srce uskladimo s njegovim Srcem. Time pobožnost Srcu Isusovu postaje najuzvišenija i najdjelotvornija škola kršćanskoga posvećenja i svetosti. To je ujedno i glavni plod te pobožnosti. Uz taj nadnaravni plod pobožnosti obvezao se Spasitelj da će štovatelje svoga Presvetog Srca obasuti i s mnogim drugim nadnaravnim i naravnim milostima. O njima govore ova »Obećanja Srca Isusova«.
Isus ih je više puta i u raznim zgodama očitovao sv. Margareti Mariji, a ona ih je u svojim spisima zabilježila. Kasnije su ta obećanja sabrali pa ih nabrajaju obično dvanaest. Iz njih proizlazi da Isus obećava onima koji budu štovali njegovo Presveto Srce ove duhovne i vremenite blagodati:
1. Dat ću im sve milosti koje su im potrebne u njihovu staležu.
2. Unijet ću mir u njihove obitelji.
3. Tješit ću ih u svim njihovim patnjama.
4. Bit ću im sigurno utočište za života, a osobito na času smrti.
5. Izlit ću obilje blagoslova na sve njihove pothvate.
6. Grješnici će naći u mome Srcu izvor i beskrajno more milosrđa.
7. Mlake će duše postati revne.
8. Revne će se duše uzdići do velike savršenosti.
9. Blagoslovit ću i kuće gdje bude izložena i čašćena slika moga Presvetog Srca.
10. Svećenicima ću dati dar da taknu i najtvrdokornija srca.
11. Imena onih koji budu širili ovu pobožnost bit će upisana u mome Srcu i neće se nikada izbrisati.
12. Svima koji se budu pričestili na prvi petak tijekom devet mjeseci uzastopce obećavam milost pokore na samrti: oni neće umrijeti u mojoj nemilosti ni bez sakramenata. Moje će im Srce biti sigurno utočište u posljednjemu času.