Danas slavimo rodendan toga divnoga Božjega hrama, rodendan Bogomajke, presvete Bogorodice Blažene Djevice Marije. Nju su u Starom zavjetu pretkazali i navijestili Bogom nadahnuti pisci i proroci. Ona ima svoju povijest daleko prije svoga rodenja. Ona je zapisana vec na prvim stranicama Svetoga pisma. Nakon pada praroditelja u grijeh Bog im se ukazuje, prekorava ih zbog neposlušnosti i tjera ih iz raja. A zatim Bog sam govori zmiji - zavodniku: "Neprijateljstvo ja zamecem izmedu tebe i žene, izmedu roda tvojeg i roda njezina: on ce ti glavu satirati, a ti ceš mu vrebati petu" (Post 3,15). Drugi vatikanski sabor izricito uci da je Marija prorocki oznacena u tome obecanju o pobjedi nad zmijom, a koje bi dano našim praroditeljima pošto su sagriješili (usp. Lumen gentium, br. 55). Mariju naviješta prorok Izaija kad govori o znaku Emanuela. "Evo, zacet ce djevica i roditi sina, i nadjenut ce mu ime Emanuel!" (Iz 7,14). Isto tako prorok Mihej, govoreci o nevolji i slavi doma Davidova, kaže: "Zato ce ih Jahve ostaviti dok ne rodi ona koja ima roditi" (Mih 5,2). Drugi vatikanski sabor uci: "S Marijom, uzvišenom kceri sionskom, poslije dugog cekanja obecanja, ispunjaju se vremena i ustanovljuje se nova Ekonomija, kad je Sin Božji od nje uzeo ljudsku narav, da otajstvima svoga tijela oslobodi covjeka od grijeha." Marija je Božje remek-djelo, pretkazano unaprijed tolikim slikama, simbolima i usporedbama. Miris je haljina tvojih kao miris libanski. Ti si vrt zatvoren, sestro moja, nevjesto, vrt zatvoren i zdenac zapecacen. Mladice su tvoje vrt mogranja pun biranih plodova: nard i šafran, mirisna trska met, sa svim stabljikama tamjanovim, smirna i aloj s najboljim mirisima. (Pjesma nad pjesmama 4,10-14) Na Mariju, Crkva u prenesenom znacenju primjenjuje i ove divne Sirahove slike: Uzrastoh kao cedar na Libanu i kao cempres na gori Hermonu. Uzrastoh kao palma u Engadu i kao ružicnjaci u Jerihonu. Kao divna maslina u dolini, uzrastoh kao makljen nad vodama. Rasuh miomiris svoj kao cimet i drvo bagremovo, i zamirisah mirisom kao smirna izabrana, kao galban, oniks i stakte, i kao vonj tamjanov u šatoru. Raširih grane svoje kao terebinta, i grane su moje divne i ljupke. Propupah kao trs mladicama ljupkim, i cvjetovi su moji porod slave i bogatstvu. (Sir 24,13-17) Velike su starozavjetne žene Debora, Judita, Estera bile takoder Marijine slike, slike one koja ce nam roditi Spasitelja i osloboditelja od zla. Zato nas Crkva danas poziva: "Radosno svetkujmo Rodenje Blažene Marije Djevice: iz nje se rodilo Sunce pravde, Krist Bog naš!" (Ulazna pjesma). To sunce ce zasjati siromašnima, neznatnima, potlacenima, onima koji su progonjeni zbog pravednosti. Njezino je rodenje, doista, navijestilo radost cijelom svijetu. Tu radost Crkva danas na Malu Gospu u svom bogoslužju naviješta svijetu. U Pripjevnom psalmu klice: Radujem se u Gospodinu, radujem! Ja se u tvoju dobrotu uzdam, nek mi se srce raduje spasenju tvome! Pjevat cu Gospodinu koji mi ucini dobro, pjevat cu imenu Gospodina Svevišnjega! (Ps 13). A svoje bogoslužje na današnji dan u popricesnoj molitvi Crkva ovako sažima: "Klicala, Gospodine tvoja Crkva, okrijepljena svetim otajstvima i obradovana Rodenjem blažene Marije Djevice, koja svemu svijetu bijaše nada i zora spasenja!"
Nema komentara:
Objavi komentar